Malina ispraznila grad

Poslednjih dana ulice Prijepolja su gotovo puste. Odgovor zašto je to tako daje aktuelna sezona berbe maline u našem kraju, koji postepeno postaje prepoznatljiv po “crvenom zlatu” i širom Srbije.

Proizvođači maline ovih dana zadovoljno trljaju ruke. Kiša, kažu, nije poremetila njihove uobičajne aktivnosti u malinjaku. Berba se zahuktava, a prinos je, tvrde premašio sve prognoze. Malina je rodila kao nikada pre u prijepoljskom kraju, a proizvođači ističu da su zadovoljni akontnom cenom koju su ponudili vlasnici hladnjača. Ukoliko posluže i vremenske prilike, a prema prognozama verovatno i hoće, onda će od ovogodišnjeg roda biti zadovoljni i proizvođači i otkupljivači.

Do prijepoljskih hladnjača svakodnevno stižu značajne količine “crvenog zlata”, na čiji kvalitet nisu uticale ni kiše u prethodnom periodu. Da li će ovogodišnji prinos biti veći od ukupnog kapaciteta kojim hladnjače raspolažu, a on je oko 2700 tona, teško je reći. Sudeći po do sada otkupljenim količinama verovatno će biti malo mesta za sve gajbice koje se do kraja berbe očekuju od proizvođača.

Hladnjača preduzeća “Zenit”, kapaciteta 300 tona, do sada je uskladištila oko 80 tona ovog voća. U ovom preduzeću tvrde da je maline u prijepoljskom kraju danas tri puta više nego u istom periodu prošle godine i veruju da će do kraja berbe biti popunjen kapacitet kojim raspolažu.

U dve hladnjače “Es komerc”, ukupnog kapaciteta 1000 tona, do pre neki dan je uskladišteno 250 tona maline. Dnevno se otkupi između 40 i 50 tona ovog voća.

Hladnjača “Inex Sokolice”, kapacita nešto malo iznad 1000 tona, koja je nedavno otvorena u Brodarevu, do sada je od proizvođača otkupila oko 100 tona maline. Zaposleni u ovoj hladnjači ističu da je malina odličnog kvaliteta i da će kapacitet hladnjače biti popunjen do kraja sezone ukoliko se bude otkup vršio trenutnim intezitetom.

Što se prijepoljskih proizvođača maline tiče, ostaje žal zbog onih koji su morali da se suoče sa velikom štetom koju je prouzrokovalo nevreme praćeno gradom sredinom juna. Radi se pretežno o malinarima sa područja Kamene gore, a u pojedinim zasadima šteta je iznosila i 70%.

Uzgoj maline u Prijepolju definitivno je postao je porodični biznis koji je svoju ekspanziju doživeo tokom prošle godine. Naime, prema podacima u našoj opštini je prošle godine pod zasadom maline bilo oko 285,7 hektara zemljišta ili oko 3.205.586 stabala maline, od čega 130 hektara zauzima mladi zasad čiji se pun rod očekuje naredne godine. Pod pretpostavkom da svako stablo da prinos od prosečnih 0,8 kg, već ove godine može se očekivati prinos veći od 2.500.000 tona maline!

Šta tek reći i prognozirati za narednu i 2017. godinu, kada se zna da se tokom ove godine broj proizvođača drastično povećao, a broj sadnica, kako tvrde poznavaoci prilika na terenu, višestruko veći nego prethodne godine.

Ono što pomalo brine je da li će kvalitet maline biti dobar i narednih godina, kao i to da li će nadležne službe uspeti da iskontrolišu čime sve proizvođači “prskaju” svoje zasade. Nezvanično, postoji sumnja da ima i onih proizvođača koji koriste i neke opasne hemikalije, a sve u cilju boljeg roda i brze zarade, ne mareći preterano za kobne posledice koje su u tom slučaju neizbežne.

Prijepolje online