12. 9. 2013.

EVROPSKI POSLANICI REKLI DA: Vraćaju nam vize?

Evropski parlament većinom glasova usvojio predlog za uspostavljanje mehanizma koji omogućava da se privremeno uvedu vize zemljama iz kojih dolaze azilanti.
Ilustracija (Tanjug, arhiva)Među tim zemljama je i Srbija.
Za usvajanje mehanizma glasao je 631 poslanik, dok je 236 bilo protiv toga. Poslanica Tanja Fajon je danas zatražila da se glasanje odloži, nazvavši predlog mehanizma “ilegalnim”, jer ograničava prava parlamenta. Njen predlog je odbijen, a mehanizam je potom izglasan.
Tanja Fajon je nakon usvajanja ovog mehanizma izjavila da je to greška i "da je napravljen haos". 

Predlagač rezolucije Eduardo Mera je to opovrgao, rekavši da mehanizam ne znači da se EP odriče svojih ovlaščenja po temeljnom aktu EU, Ugovoru iz Lisabona, pošto se predviđa mogućnost da Savet ministara samo privremeno uvodi ograničenja bezviznog rezima, jer bi 
za vraćanje neke zemlje na "crnu šengensku listu" bila nužna saglasnost EP. 

Ipak, usvajanje mehanizma ne znači automatski povratak viznog režima i evropski poslanici, kako prenosi agencija Tanjug, smatraju da je malo verovatno da će on biti pokrenut. 

Prema tvrdnji nekih poslanika EP, u EU ima šest zemalja koje bi već bile sklone da se mehanizam primeni na neku od zapadnobalkanskih zemalja, a tu se, izgleda, uglavnom cilja na Bosnu i Hercegovinu, javlja izveštač agencije Beta iz Strazbura.
Mehanizam bi pravno mogao biti usvojen na sledećem sastanku Saveta ministara EU za pravosuđe i unutrašnje poslove ovog ili idućeg 
meseca, a stupa na snagu pošto bude objavljen u Službenom listu EU.
Mehanizam predviđa složenu proceduru, koja počinje prijavom jedne ili više zemalja članica da je zabeležen povećan priliv lažnih azilanata, nakon čega Komisija uz pomoć evropske granične službe Fronteksa sastavlja izveštaj o stanju stvari.
Tek ukoliko se utvrdi da je došlo do naglog priliva lažnih azilanata iz neke zemlje, toj zemlji se može privremeno ukinuti bezvizni režim.
Komesarka EU za pravosuđe i unutrašnje poslove Cecilija Malstrem pozdravila je usvajanje mehanizma i istakla da on jača integritet i kredibilitet procesa vizne liberalizacije, piše u današnjem saopštenju. 

Ona je naglasila da je uvođenje viza mera koja će se primenjivati samo u ekstremnim slučajevima i da nije usmerena na bilo koju konkretnu zemlju ili region. 

Evropski parlament je u utorak vodio burnu raspravu o ovom mehanizmukoji su poslanici socijalista, socijaldemokrata, liberala i zelenih kritikovali zbog toga što omogućava ograničenje slobode kretanja, pre svega za građane iz zemalja Zapadnog Balkana

Kada se jednom u EU usvoji "mehanizam suspenzije bezviznog režima za treće zemlje u hitnim situacijama i u slučaju zloupotrebe postojećeg sistema", a prvi korak ka usvajanju je upravo glasanje u Evropskom parlamentu, zemlje Zapadnog Balkana biće izložene riziku ponovnog stavljanja na "crnu listu", ocenjuje Dojče vele. 

Prema onome o čemu su danas glasali, dovoljno je da zemlja potpisnica Šengenskog sporazuma u pismu obavesti Evropsku komisiju o pogoršanju situacije na terenu. Zatim je na stručnjacima da procene situaciju, na osnovu čega Evropska komisija daje predlog, a zemlje članice zatim usvajaju odluku o suspenziji bezviznog režima, koja bi u prvom trenutku trajala šest meseci, posle čega bi usledila nova procena, ističe Dojče vele.
Izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Jelko Kacin rekao je pre dva dana da situacija nije dramatična i da će ova mera moći da se primenjuje samo do 2016, od kada će zemlje članice EU izgubiti pravo da uvode ograničenja na Šengenski sporazum.
Slovenačka poslanica Tanja Fajon, članica Komiteta za građanske slobode, pravosuđe i unutrašnje poslove, zatražila je od kolega da glasaju protiv predloga, između ostalog zato što ne predviđa kontrolnu ulogu Parlamenta. 

S druge strane, poslanici Evropske narodne stranke (EPP), grupacije koja okuplja partije desnog centra, podržali su predlog. 

Prema najnovijim izveštajima, broj lažnih azilanata iz Srbije, Makedonije i Bosne i Hercegovine u poslednje vreme je znatno smanjen, zahvaljujući merama odvraćanja od zloupotrebe bezviznog režima koje su te zemlje sprovele, kao i izmenama u proceduri za dobijanje političkog azila u EU. 

Lažni azilanti sa Zapadnog Balkana najčešće nastoje da bez ikakvog osnova dobiju materijalne povlastice, predviđene postupkom za odobravanje azila, u Nemačkoj, Švedskoj, Belgiji, Luksemburgu, kao i u Švajcarskoj, koja nije članica EU, ali je uključena u šengenski prosto," bez granica Evropske unije.
Izvor: B92.net

Нема коментара:

Постави коментар