2. 2. 2011.

Zoran Reljic uputio Otvoreno pismo ministarstvima


Zoran Reljić , Predsednik odborničke grupe Liberalno demokratske partije u Skupštini opštine Prijepolje uputio je Otvoreno pismo
Ministarstvu rudarstva i energetike i Ministarstvu zaštite životne sredine i prostornog planiranja.
Obraćam  Vam se sa nadom da ćete razumeti zabrinutost građana opštine Prijepolja i  posebno Brodareva,  koju je izazvala činjenica da ste dali energetske saglasnosti za izgradnu dve „velike“ i dve „male“ brane dvema kompanijama. Radnje koje te kompanije preduzimaju  jasno govore  o namerama da na teritoriji ove opštine žele da izgrade 4 hidroelektrane (BRODAREVO 1 - GOSTUN i BRODAREVO 2 - LUČICE kompanija REV iz Kanade i ENERVODA 5 - PRANIKE i ENERVODA 6 – KOLOVRAT kompanija Enervoda iz Italije).
O ovoj zabrinutosti potvrđuje i činjenica da je 5000 građana opštine Prijepolje dalo svoj potpis protiv izgradnje ovih brana, sa kojima najverovatnije niste upoznati, jeri potpisi stoje kao mrtvo slovo na papiru negde u  ladicama predsednika Skupštine Opštine Prijepolje i Predsenika Opštine Prijepolje .
Vi ste kompaniji REV još 28.01.2009 g. dali energetsku dozvoluna na dve godine za gore pomenute  brane BRODAREVO 1 -GOSTUN  i BRODAREVO 2-LUČICE iz tehničkih karakteristika prikazanih u tabeli koja se nalazi u Prilogu1 ovog pisma, a čiji su podaci uzeti iz projekata koje su za potrebe investitora uradii Energy Saving Group i Energoprojekat obe iz Beograda.
Važno je iz ove tabele  istaći da visina brane u Lučicama nije 23 m i snage 25 MW,na osnovu  kojih ste dali Energetske dozvole već 45.95m i snage  32.4 MW kao i brane  u Gostunu  visina nije 23 m i snage 23 MW, već 38.8m i snage  26 MW .
Iz pomenutih projekata se takođe vidi  da je nivo investicija oko140 miliona EUR za obe brane sa rokom otplativosti od 10g. uz cenu struje od 8 din/kW i da će broj uposlenih radnika po jednoj brani biti između 10 i 12 ljudi.
Investitori ne samo da menjaju karaktristike brana već šire dezinformacije o koristi koje one donose Lokalnoj samoupravi (5 miliona EUR u budžetu opštine godišnje , što je na XIX sednici SO Prijepolje održanoj 04.01.2011g.potvrdio i jedan od direktora kompanije REV Milan Đušić, kao i smanjenje nezaposlenosti ) što očigledno nije utemeljeno na činjenicama već naprotiv činjenice govore sasvim suprotno.
Iz gore navedenog prepoznaje se jasan interes i namera inverstitora da iz ovog posla izvuče korist za sebe ne vodeći računa o interesima građana opštine Prijepolje i posledicama koje neminovno prate izgradnju ovakvih  objekata , a pošto im ističe rok važenja izdatih energetskih dozvola u februaru 2011g. , trebate ozbiljno razmilsiti o poništavanju istih .
Vi dobro znate o kakvim posledicama je reč na koje ovde građanima treba jasno ukazati:
  • da se izgradnjom ovakvih objekata pojačava vlažnost i njen uticaj  na zdravlje ljudi, kao  i uticaj na životinjske i biljne vrste i  kvalitet  poljoprivrednih kultura.
  • uticaj ovakvog broja akumulacija  na promenu kvaliteta vode reke  i ekosistema u njoj
  • uticaj akumulacija ovih HE  na promenu klime područja opštine Prijepolje koja se pojačava specifičnošću terena (Limska kotlina ) i  pojava intezivnih magli u svim godišnjim dobima i povećanje inteziteta vetra(strana 45 iz Rezimea generalnog projekta koji je uradio Energoprojekt jula 2010g.) .
  • uticaj na nivo podzemnih voda  sa posledicom pojačavanja prirodnih klizišta , a s obzirom da su i  Gračanica i Zavinograđe prirodna klizišta  da li će ih akumulacija brane Brodarevo2-Gračanica aktivirati, kao što ima primera u svetu ( i kod nas na Đerdapu u mestima oko Donjeg Milanovca).
Za uzvodnu branu Brodarevo 1-Gostun izvršena istražna geološka ispitivanja provedena 1985g.od strane Energoprojekta pokazala su da teren nije pogodan za izgradnju brana (strana 28 iz Rezimea generalnog projekta koji je uradio Energoprojekt jula 2010g.), dok na istoj strani piše da nizvodna lokacija nije detaljno geološki istražena(što je na XIX sednici SO Prijepolje potvrdio i jedan od direktora kompanije REV Milan Đušić).
Jedinstven je slučaj u svetu  da se jedno naseljeno mesto poput  Brodareva sa svojih 10 000 stanovnika nađe između dve brane. Njihova zabrinutost o svojoj bezbednosti je povećana i nedavnom poplavom reke Lima i rušenje mosta za Grobnice , i nametnula  stalna pitanja:
  • Može li se prilikom projektovanja ovakvih objekata sa sigurnošću uzeti u obzir svi faktori koji utiču na sigurnost objekata i života ljudi nizvodno od tih objekata ?
  • Koje su posledice na njihov unutrašnjji mir i bitisanje (sa gore navedenim saznanjima o geološkoj pogodnosti terena , kako živeti sa stalnim strahom da uzvodno na udaljenosti od 2.5-3 km od centra mesta imate branu visine 38.8 m (Najbolje se vidi iz Priloga2 na kome su ucrtani položaji ovih brana i Brodaraeva sa visinskim kotama)?
  • Da li je nauka u ovom trenutku na nivou sagledavanja svih negativnih uticaja ovakvih akumulacija?
Takođe, mora se jasno kazati građanima Brodareva , Lučica i Gračanice da će se vršiti  iseljavanje njihovih domanćistava i grobalja .
Da za građane Prijepolja i Brodareva koristi od ovih investicija i objekata neće biti , niti će se  smanjiti nezaposlenost,  niti će lokalna samouprava imati značajne prihode u budžetu .
Ostaće im  samo neizbežne posledice.
Prijepolje ne sme biti loš primer neodgovornog odnosa lokalne vlasti, koja  niti hoće , niti je dorasla da prepozna i reši probleme svojih građana i zaštiti njihove  interese. Nažalost  u ovim stvarima greši se jednom u životu a posledice traju vekovima dok traju i sami objekti.
Ja se nadam da razumete moje iskrene namere da vam ukažem na opravdanu zabrinutost  mojih sugrađana , koji od svoje države i njenih nadležnih ministarstava očekuju konkretne poteze u  zaštiti  njihovih života i  životnog prostora.
U protivnom pojačaće se utisak da će Prijepolje i njegovi građani ostati još dugo među 10 najnerazvijenih i najsiromašnih opština u Srbiji  i na njihovoj sudbini  potvditi pravilo koje ukazuje na osnovne uzroke njihovog siromaštva, a to su nebriga lokalne vlasti i države koje dozvoljavaju da se bezkrupulozno ostvaruju interesi na račun svojih građana.

Нема коментара:

Постави коментар